Nevoljkost prema AI centrima podataka ujedinjuje Amerikance

Krytyka Polityczna
Nevoljkost prema AI centrima podataka ujedinjuje Amerikance

Tisuće su ih i stalno nastaju novi. Troše ogromne količine energije i vode. Tamo gdje niče novi centar za podatke za potrebe AI-a, drastično rastu cijene struje, a stanovnici se nitko ne pita za mišljenje. Objava "Nevoljkost prema AI centrima podataka ujedinjuje Amerikance" prvi put se pojavila na Kritika Politička.

Činilo se da na polarizaciju u američkom društvu nema lijeka. Ipak – na jednom bojnom polju sprijateljile su se populističke sekte obje političke strane, javno mnijenje, pa čak i dio političara, zasad uglavnom s republikanske strane, ako ne računamo Bernija Sandersa. Naravno, riječ je o umjetnoj inteligenciji, čiji smo kao tema razgovora već svi pomalo dosadni, kao lažni ljudski glas usluge za korisnike svih institucija tim više, ali na zaborav o kojoj si ne možemo priuštiti.

U posljednjih nekoliko godina u poljoprivrednim i nerazvijenim industrijskim dijelovima SAD-a – gustoća naseljenosti u SAD-u i dalje je samo 37 osoba po kvadratnom kilometru – nastala su ogromna centra podataka za AI. Tamo se računaju odgovori na pitanja koja čovječanstvo svakodnevno postavlja chatbotovima. Oni čine infrastrukturu za AI revoluciju.

Jedan od najvećih je smješten na 480 hektara Project Rainier Amazona u Indiani. Ričući na cijelu okolinu, takvi giganti troše nevjerojatne količine energije (brzo povećavajući račune lokalnim stanovnicima) i vode, koje je u nerazvijenim regijama Amerike često nedostatak, posebno na vrućem jugozapadu zemlje.

Prema Gallupovom anketom od 13. svibnja sedam od deset ispitanih Amerikanaca protiv je izgradnje centra za AI podatke u svojoj blizini. Nakon nekoliko godina eksperimenata, mišljenje je takvo da, unatoč glasinama, oni ne stvaraju nova radna mjesta, izgledaju neprivlačno (monoton, niske zgrade), stvaraju buku, smetaju ljudima i životinjama, a u nekim slučajevima izazivaju gužve na cestama, pa čak i nesreće.

Trenutno, na primjer, traje prosvjed u Utahu protiv projekta Stratos, odobrenog od strane lokalnog okruga početkom svibnja. To će biti najveći AI centar podataka u SAD-u – namijenjen za pohranu vojnih podataka. Zauzet će 16 tisuća hektara i trošit će 9 gigavata energije – koliko i grad New York u vrhuncu.

Do 2025. godine čak 48 projekata centara podataka s procijenjenom vrijednošću od 156 milijardi dolara bilo je blokirano ili zaustavljeno zbog otpora lokalnih zajednica. Ove godine ta će se nevolja pojačati, iznenada ujedinjujući takve osobe američke političke scene kao lijevu intelektualku i aktivisticu Astru Taylor i Daniela Horowitza iz konzervativnog The Federalist Society. Dok progresivna ljevica vidi u centrima podataka AI pokretač nove tehnologije autoritarizma, desnica u njima vidi najavu policijske države.

Ljudi saznaju za to da će se u njihovoj blizini izgraditi centar podataka AI na dva načina. Najčešće počinje kružiti glasina da će uskoro biti novih radnih mjesta. Tako je bilo, na primjer, u slučaju Ula (The Hive), ranog projekta koji se pojavio u Mohave Countyju u Arizoni već 2019. godine. Stanovnici nisu znali što očekivati i nisu imali što reći u toj stvari – duž pustinjske autoceste iznenada su iznikle velike, ravne, ružne građevine. Republikanski dužnosnici okruga, uvijek naklonjeni novim poslovima, pomogli su projektu koliko su mogli. U 2025. godini, kada je tvrtka Pegasus Group Holdings, odgovorna za projekt, odustala od njega, okrug odlučio je blokirati slične investicije, pridruživši se nizu sličnih inicijativa u Arizoni.

O tome da će im u njihovo mjesto ili selo ući centar podataka AI, lokalni stanovnici saznaju i kada tvrtka koja stoji iza projekta zatraži od lokalnih vlasti nešto, na primjer, promjenu namjene zemljišta. Takvi se zahtjevi raspravljaju na dvotjednim sastancima stanovnika, na kojima sudjeluje i dio ljudi putem udaljene veze.

Kada vijeće grada ili okruga ima pred sobom kontroverzan projekt, u njegovim uredima iznenada se pojavljuju ljudi koji imaju pravo javno izraziti svoje sumnje i strah od AI. Kako drugačije običan čovjek može suprotstaviti se algoritmima koji uništavaju radna mjesta, deepfakeovima i autonomnim dronovima koji dijele smrt? – pitaju Astra Taylor i Saul Levin u članku za Guardiana, objašnjavajući zašto se ljudi tako emocionalno angažiraju u prosvjede.

Mnogi s čuđenjem gledaju na astronomske prihode glavnog proizvođača čipova u SAD-u, tvrtke Nvidia, koja je upravo objavila dobit od 58 milijardi dolara. Nitko više ne vjeruje da će nove tehnologije biti temelj novih radnih mjesta za radničku klasu. „Ovdje dolaze jer misle da smo glupi“ – rekao je jedan od stanovnika okruga St. Joseph, gdje je Amazon izgradio Project Rainier. Projekt novog centra podataka zaista treba ljude – no samo na početku. Već postojeći centri podataka AI ne trebaju velik broj radnika.

Lokalne vlasti provjeravaju kako prisutnost centra podataka AI može utjecati na cijene struje i dostupnost vode u okolici, te kako će utjecati na lokalno tržište rada, okoliš i budućnost zajednice. Zagađenje zraka i vode te buka koju generiraju centri podataka mogu dovesti do zdravstvenih problema kod ljudi. Dugoročni učinci mogu uključivati povećani rizik od bolesti dišnog sustava, bolesti srca, mentalnih problema, moždanog udara, dijabetesa i reproduktivnih šteta. Kaže se da za nekoliko godina sljedeća generacija centara podataka neće trebati ni toliko električne energije i vode, ni tako prostrane prostore. Što će tada biti s već odbačenim zgradama?

Nedostatak povjerenja stanovnika i lokalnih vlasti ima posljedice. Projekti centara podataka AI vrijedni milijarde dolara blokirani su, odgođeni ili otkazani diljem SAD-a zbog masovnog otpora odozgo i lokalnih ograničenja u planiranju prostora. Široki otpor doveo je do toga da je desetine jurisdikcija uvele zabrane, moratorije ili stroge zakonske regulative koje blokiraju nove investicije.

U teškoj je situaciji i sam Trump, koji vidi SAD kao lidera u razvoju umjetne inteligencije i izgradnji centara podataka, povezujući nove tehnologije s nacionalnom sigurnošću i gospodarskim blagostanjem. Njegova administracija pomogla je ubrzati izgradnju tih giganta, olakšavajući procedure, uklanjajući birokratske i vremenske prepreke.

Predsjednik treba AI za rat u Iranu (podsjetimo na sukob, već riješen, između Pentagona i tvrtke Anthropic, koja je stvorila Claude AI), a u ovom je trenutku posebno da bi američkim obavještajnim agencijama, predvođenim CIA-om, pružio sve moguće alate umjetne inteligencije. 22. svibnja Bijela kuća potvrdila je namjenu od devet milijardi dolara za kupnju najmodernijih integriranih sklopova, koje američke obavještajne agencije trebaju kako bi u potpunosti iskoristile mogućnosti najnovijih modela umjetne inteligencije.

S druge strane – iako su na inauguraciji drugog mandata Trumpa 2025. godine bili glavni predstavnici Amazona, Googlea, Meta i Microsofta – vlast je Trumpu dala uvjerenje da je populist i da će braniti američki način života, što u poljoprivrednim državama znači život farmera. Ni oni, ni njihovi zastupnici u Kongresu nemaju dobro mišljenje o Dolini silicija.

„Nema nikakvog nadzora, nikakvih regulativa, nikakve organizacije, nema apsolutno nikakve sigurnosti“ – govorio je o centrima podataka Sid Miller, povjerenik za poljoprivredu u Teksasu, gorljivi Trumpov pristaša koji sada traži reizbor. „Mogu rasti gdje god žele, koliko često žele, i zauzimati koliko god zemlja žele“.

Trenutno u SAD-u postoji više od četiri tisuće centara podataka, gotovo osam puta više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Tisuće ih je u planu ili u fazi izgradnje. Prošle godine samo četiri tvrtke – Amazon, Google, Meta i Microsoft – potrošile su 400 milijardi dolara na investicije. Većina tih novca išla je na izgradnju centara podataka.

U nedjelju 24. svibnja kanal Fox News prikazao je prosvjede protiv centara podataka kao antiameričke, koje financiraju isti neprijatelji države koji agitiraju za Gazu, čisto okoliš i islam. Navodno su prosvjedi sponzorirani od Kine, koja posebno odvratno prikazuje umjetnu inteligenciju ljudima, kako bi zamijenila SAD u ulozi najveće svjetske sile.

Nije poznato da bi Kina financirala ljutite zajednice Lake Tahoea. Stanovnici tog grada od pedeset tisuća ljudi, smještenog uz slikovito jezero podno planina Sierra Nevada, upravo su saznali da će ih u svibnju sljedeće godine potpuno isključiti iz opskrbe strujom. Tvrtka NV Energy, koja im već desetljećima isporučuje energiju, obavijestila ih je da će njezine snage biti preusmjerene na nove centre podataka, a oni koji žive u Lake Tahoeu morat će potražiti novu elektranu.

Objava Neprijateljstvo prema centrima podataka AI ujedinjuje Amerikance prvi se put pojavila na Kritici Političnoj.